Konoplja

Konoplja (Cannabis) je rod biljaka iz porodice konoplji. Konoplja je jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U Kini je korištena još prije najmanje 10.000 godina.

Ranije je ovaj rod bio dijeljen na tri zasebne vrste konoplje, dok se prema novijim spoznajama rod sastoji od samo jedne vrste, (Cannabis sativa), koja se pojavljuje u tri podvrste:

Industrijska konoplja (Cannabis sativa subsp. sativa) L. – (“korisna” sativa)
Indijska konoplja (Cannabis sativa subsp. indica) E. Small & Cronquist
Ruderalna konoplja (Cannabis sativa subsp. spontanea, sinonimno ruderalis) Vavilov – ruska konoplja, ili divlja konoplja

Ovisno o namjeni, razlikuju se psihoaktivne odnosno medicinske konoplje sa sadržajem THC-a većim od 0,2% u biljci, i industrijske (korisne) odnosno ukrasne konoplje, kod kojih je sadržaj THC-a ispod 0,2%.

Na otvorenim površinama konoplja, ovisno o podvrsti, može narasti od 50 cm pa do 8 m. U Europi može narasti najviše do oko 4 m, no visina biljke od 2 m može se smatrati realnom.

Korijenje konoplje može kod odgovarajućih uvjeta tla prodrijeti i do 140 cm u dubinu, što je bitno dublje od korijenja drugih usporedivih “korisnih” biljki. To je bio razlog da se konoplja ranije vrlo često sijala na iscrpljenim, “nabijenim” tlima kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, kao što su žitarice. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa ugroženim dezertifikacijom kako bi se tlo ne samo razrahlilo, nego i istovremeno zasjenilo. Druge biljke su se sijale tek nakon što bi sijanje konoplje poboljšalo kvalitetu tla.

Opis

Konoplja je jednogodišnja, dvodomna, zeljasta kritosjemenjača.

Listovi su na jednoj stapki, prstasto razdvojeni, a svaki pojedini “prst” na listu ima nazubljene rubove. Broj takvih listića na pojedinom listu varira. Prvi parovi listova imaju obično samo po jedan listić, a slijedeći ih mogu imati i do 13 (uobičajeno ih imaju sedam do devet, ovisno o genetici i uvjetima u okolišu). Prema vrhu izboja s cvjetovima, broj listića se ponovo smanjuje, tako da cijeli list može biti samo jedan listić. Na donjem dijelu biljke listovi na stabljici rastu u paru jedan nasuprot drugom, da bi kasnije rasli naizmjenično.

U pravilu, cvjetovi konoplje su dvodomni, no opisane su i jednodomne biljke. Muški cvjetovi su labavo složeni u obliku metlica, dok su ženski složeni grozdasto. Kod primjeraka koji su jednodomni, pojavljuju se različito grupirani svjetovi: ponekad su i muški i ženski na jednoj stapki, a ponekad su na odvojenim stapkama..

Tvari koje imaju halucinogena svojstva biljka izlučuje u “dlačicama” koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki.

Sve poznate oblike konoplje oprašuje vjetar.

U prirodi konoplja je diploidna (2n=20); poliploidne biljke su umjetno uzgojene.

Sjeme konoplje koristi se već najmanje 2000 godina kao hrana. Sjemenke sadrže svih 20 esencijalnih aminokiselina.

Prehrambena vrijednost sjemenki

487 kalorija na 100 gr

Voda : 0%

Bjelančevine: 31,4 gr;

Masti: 29,6 gr;

Ugljikohidrati: 31,9 gr;

Vlakna: 23,5 gr;

Pepeo: 7,1 gr;

Minerali – Kalcij: 139 mg; Fosfor: 1123 mg; Željezo: 13.9 mg; Magnezij: 0 mg; Natrij: 0 mg; Kalij: 0 mg; Cink: 0 mg;

Vitamini – A: 518 mg; B1: 0,37 mg; B2: 0,2 mg; Niacin: 2,43 mg; B6: 0 mg; C: 0 mg;

Preuzeto sa: wikipedia.org